Koje su bile novosti na jelovnicima?
Nove prehrambene preporuke i smjernice, kao i jelovnici izrađeni na tim preporukama, zakonska su obveza u dječjim vrtićima od 26.11.2007. godine (NN/121/11/2007.) i u skladu su s izmjenama i dopunama Programa zdravstvene zaštite djece u dječjim vrtićima, koje je donijelo Stručno povjerenstvo Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske, na inicijativu i u suradnji s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport i s Podružnicom medicinskih sestara dječjih vrtića Grada Zagreba. Ono što je novost i što valja istaknuti, jest da su se nove smjernice temeljile na unaprijed definiranim preporučenim energetskim i nutritivnim vrijednostima prema dobi djece, poštujući pritom preporuke o učestalosti konzumiranja pojedinih namirnica, njihovoj zdravstvenoj ispravnosti, kao i sezonskim varijacijama u ponudi namirnica.

Kako su djeca prihvatila nove jelovnike?
Bilo je potrebno određeno vrijeme kako bi djeca prihvatila “nove okuse i nove namirnice”. Postupno smo ih uvodili, a dnevne jelovnike planirali smo kombinirajući novu namirnicu s namirnicom koju dijete voli jesti, npr. namaz od sira i mrkve i namaz od svježega sira. U jasličkim skupinama prihvaćenost novih jela bila je mnogo bolja nego u vrtićkim. Danas sa zadovoljstvom mogu reći kako je većina djece u potpunosti prihvatila ponuđena jela.

Koliko su u obrocima zastupljeni mliječni proizvodi?
Mliječni obrok neizostavan je dio jelovnika, i to kao “čisto” mlijeko ili kao kakao, bijela kava ili čokoladno mlijeko. Ako se mlijeko za doručak ne poslužuje kao napitak, daje se kao dio obroka, primjerice u grizu ili sa žitaricama i kukuruznim pahuljicama, a tu su i sir i vrhnje i polutvrdi sirevi. Na tjednom jelovniku četiri puta poslužujemo svježi sir kao namaz pripravljen u vrtićkoj kuhinji, ili radimo namaz od svježeg sira s povrćem, suhomesnatim hamburgerom ili jajima. A na jelovniku su i jogurti, probiotici, ali i raznovrsni mliječni deserti kao dio popodnevne užine.

Možemo li zaključiti da je ovim projektom napravljen veliki napredak u brizi za dječje zdravlje?
Promišljajući dugoročno – svakako. Uvođenje novoga prehrambenog standarda u dječje vrtiće rezultiralo je jednakim pravima i mogućnostima u zaštiti i unapređenju zdravlja sve djece, koja danas jedu kvalitetnije i raznovrsnije namirnice kontrolirane od strane stručnih institucija.

Kako potaknuti djecu na stjecanje socijalnih vještina i znanja?
Smatram da se primjerenim okruženjem i afirmacijom pozitivnih stavova stvaraju preduvjeti za zdravu, tolerantnu i sretnu djecu. Veoma je važno od najranijih dana djecu navikavati na primjerenu prehranu i na njima prilagođen način objasniti povezanost prehrane i zdravlja. Zato mi u jaslicama i vrtiću provodimo aktivnosti vezane uz stvaranje navika pravilne prehrane, i to upoznavanjem namirnica, njihovim prikupljanjem i donošenjem u skupinu, zatim crtanjem i izradom kolaž tehnike na temu “Što volimo jesti?”, ali i izradom piramide zdrave hrane.

Kako educirate djecu o važnosti pravilne prehrane?
Stvaranje pozitivnih navika, stavova i znanja o zdravoj prehrani kod djece ostvarujemo sljedećim aktivnostima: poticanjem i podržavanjem zanimanja djece za ono što jedu, poticanjem za novim iskustvima okusa, mirisa, boja i oblika namirnica, poticanjem samostalnosti pri uzimanju posuđa, pribora za jelo, uzimanju hrane, pripremanju jednostavnih jela, širenju spoznaja o pojedinim namirnicama i njihovoj važnosti, koristeći se slikovnim ili video materijalom, odlaskom djece u obližnji povrtnjak, voćnjak ili u samom vrtiću napravimo svoj povrtnjak, raznim obilascima upoznati rad ljudi koji se bave proizvodnjom hrane…

Predstavlja li briga o djetetovu zdravlju dugoročno ulaganje u zdravlje nacije?
Zdrav način življenja trajna je zadaća održivog razvoja i možemo reći da ne postoji dobna granica za početak takvog načina života. Briga o zdravlju i kvaliteti života traje cijeli život. Naš se pristup temelji na čistom i zdravom okruženju, kontaktu djeteta s prirodom, kretanju djeteta, zdravoj prehrani. Vještine i spoznaje koje dijete stekne u najranijoj dobi postaju njegova svakodnevica, dio njegova života, i pretvaraju se u trajni stav o potrebi očuvanja zdravlja.

U kojoj mjeri odgojno-obrazovne ustanove mogu utjecati na stvaranje pravilnih prehrambenih navika djece i kako educirati roditelje?
Pravilnim izborom hrane pridonosimo održavanju zdravlja te mentalnoj i tjelesnoj sposobnosti, stoga je kvalitetan i raznovrstan unos namirnica važan u usvajanju zdravih prehrambenih navika. Djeca pravilne prehrambene navike i iskustva iz vrtića prenose u roditeljski dom, školu, širu zajednicu i na taj način postaju “mali ambasadori” zdrave prehrane. Ono što ističem i preporučam gdje god imam za to mogućnost, knjiga je “Vrtićka kuharica za mame i tate” koja je nastala u suradnji s medicinskim sestrama, zdravstvenim voditeljicama i glavnim kuharicama dječjih vrtića Grada Zagreba, kao logičan slijed rada na području prehrane i skrbi o zdravlju djece predškolske dobi, te rada na osuvremenjivanju cjelodnevne prehrane djece o kojoj skrbe vrtići u Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj. Svrha ove knjige je pomoći roditeljima u usvajanju navika i vještina pripravljanja novih raznovrsnih jela već od najranije dobi njihove djece.

Slažete li se da je doručak najvažniji dječji obrok?
Da, svakako! Prema znanstvenim spoznajama iz područja prehrane, doručak i zajutrak trebali bi sadržati trećinu ukupnoga dnevnoga energetskog unosa. Stoga još u djetinjstvu djeca trebaju steći naviku ne preskakati doručak.

Što se u Vašem vrtiću doručkuje?
Najčešće su to namazi pripravljeni u vrtićkoj kuhinji, mlijeko sa žitaricama, sušenim voćem ili čokoladom, griz, kukuruzni žganci, pekmez ili džem, čokoladno-mliječni namaz, sendviči od suhomesnatih proizvoda od cjelovitog mesa piletine (pileća i pureća prsa), a tu su i različite vrste kruha i peciva.

Jeste li kao dijete voljeli mliječni obrok?
Djetinjstvo sam provela na selu. Svakodnevno sam imala priliku istraživati po vrtovima, voćnjacima, poljima, odlaziti susjedima gledati životinje, a ono što mi se urezalo u sjećanje svakako je moja neizmjerna znatiželja za sve što se nalazilo u mom okruženju. Mlijeko je svakodnevno bilo na jelovniku, i to pravo domaće mlijeko, za doručak i večeru. Prava poslastica bilo je kiselo mlijeko, domaći sir i vrhnje.
I danas su mlijeko i mliječni proizvodi dio moje svakodnevice. Volim jogurt, maslac, namaze od sira…

Kao školovani glazbenik vodite Dječji zbor Loptice koji je nedavno promovirao novi album. Gdje pronalazite inspiraciju za rad s djecom?
Tijekom proteklih petnaest godina Dječji zbor Loptice okuplja djecu predškolske i rane školske dobi. Zajednička spona svima je velika količina životne radosti, energije i dobrih osjećaja koje dijelimo zajedno. Pouzdani su suradnici i neiscrpna riznica iznenađenja. Radujem se svakom susretu s djecom i hvala im što sam dio njihova svijeta koji razumijem i podržavam.

(objavljeno u časopisu ‘Mlijeko i ja’)